Gradac
Općina Gradac je prepoznala potencijal za razvoj ribarstva na području iste te je u lipnju 2020. godine dobila Odluku o dodjeli sredstava u okviru mjere I.3. Partnerstvo između znanstvenika i ribara za razdoblje 2017.- 2020. u vrijednosti od 1.431.925,61 kn. Cilj projekta je poticanje prijenosa znanja između znanstvenika i ribara te stvaranje partnerskih sporazuma, ugovora i mreža.
Također, ribari s područje Općine Gradac sudjeluju i u radu zadruge Friška riba, koja je osnovana 2007. godine, na inicijativu profesionalnih ribara iz Splita i okolice. Važnu ulogu u ribarstvu Općine Gradac ima i Pomorsko športsko ribolovno društvo Lignja Gradac, osnovano 2003. godine, s ulogom stvaranja uvjeta za „organizirano bavljenje športskim ribolovom na moru i podvodnim aktivnostima, sudjelovanje na športskim natjecanjima i rekreativnim skupovima, a u cilju bavljenja svojih članova sportom i rekreacijom. Jednako tako obavlja čitav niz drugih aktivnosti i djelatnosti kojima se potiče amaterizam i pomaže u razvoju ribarstva na području Gradca, a posebno u zaštiti okoliša, morske flore i faune.
Ključni prioriteti Općine Gradacu FLAGU-u su razvojne mogućnosti u području ribarstva kroz nabavu npr. hladnjače, mjesto za iskrcaj ribe i mjesto za prodaju ribe, istezalište za brodove a u skladu s tim i izgradnja adekvatne ribarske luke.
Glavna očekivanja od FLAG-a su korištenje financijskih mogućnosti kroz mjere propisane od strane fonda za pomorstvo i ribarstvo; mjera I.2. koja se odnosi na poboljšanje cjelokupne uspješnosti i konkurentnosti gospodarskih subjekata te promicanje održivog ribarstva, mjera I.6. Diversifikacija i novi oblici prihoda (doprinos diversifikaciji prihoda ribara). Također stvaranje novih radnih mjesta te razvoj interesa mladih ljudi za sektor ribarstva na području Općine Gradac.
Ploče
Grad Ploče prepoznao je strateški značaj ribarstva kao gospodarskog sektora kroz projekt Ribarsko-znanstvena mreža Grada Ploča za koji su odobrena sredstva u iznosu od 2.919.828,41 kuna u okviru OP za ribarstvo i pomorstvo kroz I.3. mjeru Partnerstva između znanstvenika i ribara. Na projektu aktivno sudjeluje šest ribara s ukupnim brojem od 11 ribarskih plovila. U razdoblju od 1.1. 2019. do 31.1.2. 2020. Grad Ploče u provedbi je ima/o 51 projekt, u najvećoj mjeri financiranih iz EU fondova.
Iz područja plavog sektora izdvajamo projekt InterregCoastenergy- Plava energija u lukama i gradskim obalnim područjima na kojem je Grad Ploče partner koordinatoru projekta IRENI-Istarskoj regionalnoj energetskoj agenciji i šest ostalih partnera iz Italije i Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta je 1.553.519,50 EUR.
Grad Ploče planira nastaviti rad na aktivnom jačanju sektora ribarstva kroz umrežavanje sa drugim JLS u istom ribarstvenom području (G5 zona) te je sukladno tome pristupio kao jedan od suosnivača LAGUR-u “Malo misto”.
Ključni prioriteti Grada Ploče u LAGUR-u: nadogradnja strateškog ribarstva kroz povezivanje s lokalnim ribarima, drugim suosnivačima FLAG-a, predstavnicima Ceha za morsko ribarstvo i akvakulturu, te Ministarstvom poljoprivrede RH- Uprava ribarstvo.
Glavna očekivanja od LAGUR-a: strateško planiranje i financiranje aktivnosti u ribarstvu sukladno mjeri III.2./ III.3. Provedba lokalnih strategija razvoja u ribarstvu. Izdvojili bi stvaranje radnih mjesta i privlačenje mladih ljudi u sektoru Ribarstva s naglaskom na diverzifikaciju u smjeru razvoja ribarstvene, akvakulturne i pomorske kulturne baštine kao područje koje procjenjujemo da ima velik potencijal za razvoj u Pločama.
Podgora
Ribarska tradicija u Podgori postoji dugi niz godina, još od kraja 17. stoljeća (1684. nakon odlaska Osmanlija podgorske obitelji su počele nastanjivati obalu Podgore, a prirodoslovac Alberto Fortis u svom djelu „Put po Dalmaciji” 1774. opisuje ribolov na ovom području). Trenutno je na području Općine Podgora aktivno 33 profesionalnih ribara, sa 15 ribarskih plovila (koće i 1 plivarica). Općina Podgora, obzirom na ribarstvenu tradiciju i strategiju razvoja prepoznaje ribarstvo kao jedan od važnih gospodarskih segmenata u razvoju Općine te je stoga odlučila pristupiti suosnivanju LAGUR-a “Malo misto” kako bi se kroz povezivanje i umrežavanje svih dionika LAGUR-a ojačala uloga I važnost ribarstva u širem području G5 zone. Prioriteti Općine Podgora u okviru LAGUR-a su da se sadašnja ribarska flota održi, s vremenom i proširi, da se brodovi moderniziraju te da se više stanovništva zaposli u ribarskom sektoru.
Trpanj
Trpanj je početkom 20. stoljeća najveća luka za izvoz slane ribe na Jadranu. Do polovice 20 st. to je mjesto u kojem se nalazi tvornica za preradu ribe na čijem području djeluje 12 ribarica-plivarica. Trenutno se na području Općine gospodarskim ribolovom bavi 7 obrta i firmi, dok istodobno djeluje 30-tak ribara u malom obalnom i rekreativnom ribolovu.
Razlog zbog kojeg smo se uključili u osnivanje FLAG-a jest daljnji razvoj ribarstva na području Općine čime bi poboljšali uvjete poslovanja istih, zadržavanje i otvaranje novih radnih mjesta, te samim time utjecali na demografski rast Općine. Kroz sudjelovanje u FLAG-u očekujemo modernizaciju poslovnih subjekata u ribarstvu, ostvarenje projekata kojima bi predstavili ribarsku tradiciju i povijest ovog kraja, te na taj način omogućili turističkoj djelatnosti dodani motivu promociji i razvijanju destinacijskoj brenda.
Vrgorac
Vrgorac je u području ribarstva poznat po autohtonim ribljim vrstama iz Vrgorskog polja od kojih izdvajamo endemsku gobicu, koja naraste do pet i pol centimetara, živi samo u najčistijoj hladnoj vodi, na samim izvorima. Okusom ne sliči niti jednoj drugoj vrsti, zaštićena je i nije dozvoljena komercijalna upotreba, osim za privatne potrebe domicilnog stanovništva. Vrlo je masna i specifična, ugodne gorčine poput našeg autohtonog vina zlatarice. Ta se riba sprema odmah iz mreža ili vršava i nikad ne drži u hladnjaku jer gubi na okusu i kvaliteti.
Također, endemska vrsta je i vrgorski ugorić, vrsta jegulje, koja osim u Vrgorcu živi i u na dijelu toka rijeke Krke te pritoci Neretve kod Jablanice. Pretpostavlja se da se vrgorski ugorić ne mrijesti u moru kao ostale jegulje, nego u podzemnim vodama, no to tek valja istražiti. Ove jegulje je malo i ribari je godišnje ulove tek pokoji kilogram. Za petinu je kraća od obične jegulje iste težine, pa je kao takva deblja, masnija i izvrsna za roštilj.
Od vrgorskih riba najviše je plotice. Najukusnija je u siječnju i veljači kad se mrijesti i puna je ikre. Ove se ribe love se kroz cijelu godinu, ali ipak najviše zimi, kada vinogorje ulazi u fazu jezera i dosta je vinograda nekoliko mjeseci pod vodom. Tada se mreže bacaju u vinogradima što zvuči nevjerojatno, ali to je specifikum vrgorskog područja i možda smo jedini na svijetu koji u vinogradu beremo grožđe i ribarimo bacajući vrše (izvor: https://www.skmer.hr/dalmatinski-pijat-vrgorac-od-delicija-seoskih-imanja-do-vinograda-u-kojima-se-zimi-lovi-i-riba/).
Grad Vrgorac pristupio je suosnivanju LAGUR-a “Malo misto” s namjerom da ojača sektor ribarstva, posebno u segmentu marketinga, skladištenja i distribucije ribe s namjerom da kroz mjere u okviru Lokalne razvojne strategije ribarstva omogući izgradnju ribarnice u Vrgorcu.